struka(e): biologija

kancerogeneza (lat. cancer: rak + -geneza), nastajanje tumora (raka) preobrazbom normalne tjelesne stanice u zloćudnu (malignu). Rak je bolest koja nastaje istodobnim ili uzastopnim djelovanjem većega broja činitelja, uključujući i nasljedne. Razvoj tumora odvija se u dva gl. koraka: inicijaciji i promociji. Inicijacija je stvaranje stanice s nenormalnom DNA s pomoću genotoksičnih kancerogena (→ kancerogene tvari). Promocija je olakšavanje stvaranja tumora poticanjem umnažanja neoplazmatskih stanica. Iako promotori sami izravno ne stvaraju tumore, ipak se smatraju kancerogenima jer zajedno s inicijatorom pridonose njihovu razvoju. Promotori su velike molekule kloriranih ugljikovodika (npr. DDT, poliklorirani bifenili). Zloćudna preobrazba započinje oštećenjem staničnoga genoma, a završava se gubitkom nadzora staničnog umnožavanja i diferencijacije. Za nastanak raka potrebno je nakupljanje genskih promjena. Inicijatori su kancerogeni koji djeluju mutageno (mijenjaju gensku strukturu). Njihovo jednokratno djelovanje nije dovoljno za nastanak tumora, već je potrebno trajno izlaganje tijekom dužega razdoblja ili opetovano djelovanje promotora. Djelovanje promotora prije inicijatora ne uzrokuje tumor. – Iako postoje mnogobrojne teorije o mehanizmu stvaranja kemijski potaknutoga tumora, danas se misli da je DNA meta većine kem. kancerogena. Oni remete njezino normalno djelovanje, a budući da DNA nadzire stanične funkcije, kada se one oštete, stanica se dijeli kaotično. Stvara se klon roditeljske stanice, a sve njegove stanice zadržavaju kaotičnu diobu koja rezultira stvaranjem tumora. Općenito je potrebno 10 do 20 god. od početnog oštećenja DNA u nekoj stanici do razvoja raspoznatljivog tumora.

Citiranje:

kancerogeneza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 4.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kancerogeneza>.